Priroda

Termalni izvori

Termalna vrela kojima Topusko obiluje vjerojatno su posljednji ostaci tercijarne vulkanske erupcije prije oko 50 milijuna godina. Geološki odnosi koji su omogućili izbijanje tople vode na površinu nisu do danas razjašnjeni, štoviše, istraživanja s takvim ciljem nisu niti provedena. Postoje barem dvije mogućnosti. Jedna je da površinske vode kroz pukotine u zemaljskoj kori prodiru do velikih dubina, gdje se zagrijavaju i potom, tako zagrijane, izbijaju na površinu. Druga je, pak, teza da se najdublji stjenoviti slojevi u doticaju s užarenom lavom uvijaju i lome dospijevajući u pliće, hladnije slojeve, gdje zbog razlike u temperaturi dolazi do destilacije i tako nastaje voda. Istraživač Armand Gautier, da bi dokazao svoju teoriju, zagrijava 1 kilogram granita do temperature od 700°C i uspijeva dobiti više od 10 grama vode. Početkom 20. st. (1906.g.) izneseno je mišljenje da su vode vrućih vrela u Topuskom juvenilog, odnosno mineralnog podrijetla.

Mineralna vrela u Topuskom izviru na više mjesta, ali možemo ih dijeliti na tri skupine: Bistra vrela, Blatna vrela (Crijetna vrela) i Livadna vrela.

Podaci o temperaturi vode (voda) različiti su i kreću se od 49,5°C do 68°C. Na osnovi prosječne temperature vode pretpostavlja se da voda izbija na površinu s dubine od 1500 metara. Jedna litra termalne vode iz topličkih vrela, izraženo u mililitrima, sadrži: 20,36 natrija, 11,06 kalija, 0,02 litija, 83,6 kalcija, 19,39 magnezija, 0,06 stroncija, 0,05 mangana, 1,19 željeza, 0,58 aluminija, 22,72 klorida, 0,36 fluorida, 0,14 bromida, 0,02 jodida, 108,64 sulfata i 259,99 hidrokarbonata.

 

Perivoji i parkovi Topuskog

Bogatstvo biljnoga svijeta topličkoga kraja posebno se vidi u njegovom središtu – Topuskom, ali i u njegovoj užoj i široj okolici. Topusko je poznato po svojim perivojima i parkovima. U razdoblju od 1826. – 1881. godine brigu o Lječilištu Topusko preuzima Vojna krajina, točnije I. Banska pukovnija sa sjedištem u Glini. U to vrijeme Topusko dobiva perivoje Nikolino brdo, Engleski park, Opatovinu, Blaženkino brdo i spomen vrela: Mollinariyevo, Jelačićevo i Benkovo.

Izletišta

Jelačić vrelo – Velika Vranovina
Vrelo je podignuto u šumarku nedaleko od naselja koncem 19. stoljeća. Prema tradiciji ovo je vrelo rado pohodio glinski pukovnik Josip Jelačić. Danas je pokraj vrela uređena velika nadstrešnica sa zidanim roštiljem, što uz rijeku Glinu i vrelo tvori zanimljivo izletište.

Mlin „Pilana“ – Staro Selo Topusko
Obnovljena i uređena stara vodenica, a kraj nje parkiralište i klupe za odmor. Ovdje se i danas melje žito na tradicionalni način.

Ornitološki park Petrovac

Lovački dom Muljava

Radonja 45, 47220 Vojnić
+385 98 456 378
http://portal.hrsume.hr/
boris.jarmek@hrsume.hr

Javna ustanova NATURA VIVA

Jurja Križanića 30, 47000 Karlovac
+385 47 601 479
karlovac.nature@ka.t-com.hr
http://www.naturaviva.hr/

Ornitološki park Petrovac (OPP) možemo smatrati oglednim primjerom ornitofaune cijelog područja Petrove gore. Nalazi se u središtu značajnog krajobraza “Petrova gora – Biljeg”, na vršnom platou Petrove gore, što obuhvaća i Mali Petrovac (512 m), najviši vrh gore.

Ornitološki park je uklopljen u planinarsku obilaznicu Petrova gora, a prolazi i pokraj arheoloških iskopina pavlinskog samostana svetog Petra i Kraljevog groba. Park je namijenjen poduci učenika i studenata te ostalih posjetitelja (promatrača ptica, planinara, izletnika, turista).

Park se prostire na površini od 13,6 ha. Čine ga dvije osnovne cjeline: šumski dio, koji se prostire na površini od oko 12,6 ha, i antropogeni dio, koji čine uglavnom livade. Šuma OPP-a je mješavina sastojina pitomog kestena, običnog graba i bukve s primjesom hrasta kitnjaka i pojedinačnim stablima trešnje, bagrema i trepetljike.

Park su osnovali 2008. godine nevladina udruga PCAP International i Hrvatske šume d.o.o. – Uprava šuma Podružnica Karlovac. Park obuhvaća ornitološke staze s 9 poučnih ploča, promatračnicom za promatranje ptica, lokvom za ptice, kućicama za gniježđenje ptica dupljašica i poludupljašica i zimskim hranilicama.

eRazglednice

Pomozite šumama na način da šaljete elektronske razglednice obitelji i prijateljima